Sirevi u skandinavskoj kuhinji

Šveđani, Danci i Norvežani poznati su po tome da vole ribu - dimljenu, sušenu, usoljenu i ukiseljenu - suho voće i džemove, krumpire, ali i mliječne proizvode. Tako i sirevi u skandinavskoj kuhinji imaju važno mjesto u raznim jelima od doručka do večere. 

Skandinavski sirevi rade se od kravljeg, kozjeg, pa i od mlijeka soba, a najčešće su dio sirne plate, toplih jela poput složenaca i omleta te umaka. Saznajte koji su najpoznatiji sirevi Skandinavije te kako se uklapaju u obroke:

Brunost

Brunost je poznati norveški smeđi sir, što je i doslovni prijevod njegova imena. Iako se jede i u Švedskoj, Danskoj te u Finskoj i Islandu, primarno se proizvodi u Norveškoj, gdje je važan dio nacionalnog gastronomskog naslijeđa i identiteta. Pravi se od sirutke, mlijeka i/ili vrhnja, dugotrajnim kuhanjem kako bi isparila voda, a mliječni se šećeri karamelizirali, što siru daje smeđu boju i blago slatkasti okus. Njegova karakteristična struktura vrlo je čvrsta, ali brunost se ne mrvi, već reže lopaticom za sir na vrlo tanke kriške. 

Poznat je i kao mysost (sir od sirutke), fløtemysost, geitost te gjetost, a u njemu se uživa tijekom cijelog dana iako je možda najpoznatiji kao sir za doručak.  

Nøkkelost

Norveški sir nøkkelost, koji se na švedskom naziva i nökkelost ili kuminost (sir s kuminom), kravlji je sir obogaćen sjemenkama kumina i klinčićem. Polutvrdi žuti sir najčešći je u bloku ili kolutu, a zrije oko tri mjeseca te podsjeća na nizozemski leyden. Začini mu daju aromatičan okus koji se dobro slaže s pivom i vinom, zbog čega ga se često poslužuje na zabavama. 

Danablu

Danablu ili danski plavi sir najpopularniji je izvozni danski sir. Napravljen je po uzoru na francuski roquefort, a karakterizira ga sličan, oštriji okus sa slankastim notama. 

Ovaj sir s plavom plemenitom plijesni dovoljno je poslužiti uz malo kruha, a Šveđani ga vole servirati i na – keksima od đumbira!

Västerbotten

Ovaj tvrdi kravlji sir dolazi iz švedske pokrajine Västerbotten. Zrnate je strukture sa sitnim sirnim okašcima, sličan talijanskom parmezanu, pa i njega karakterizira jaka osebujna aroma, no i malo gorkastiji okus. Ima visok udio mliječne masti, čak 31%, a prije stavljanja u kalupe u kojima dozrijeva sirno se tijesto zagrijava i miješa. Dozrijeva najmanje 12 mjeseci, a najčešće 14. Šveđani ga smatraju kraljem sireva, a osim na sirnim platama koristi se za pripremu istoimene poznate švedske pite.

Skandinavske sireve pronaći ćete na druženjima uz smörgåsbord: ovaj švedski izraz u skandinavskim zemljama označava hladni stol, buffet, kod nas vrlo doslovno „švedski stol“.

Tradicionalni smörgåsbord obično uključuje hladna jela, osim za vrijeme blagdana, kad se na njemu nađu mesne okruglice i složenci. Izraz smörgåsbord nastao je spajanjem riječi sendvič (smörgås), obično otvoreni, te stol (bord).

A gdje ima sendviča, obično ima i sira!